zemlja

Orhideje u prirodi rastu na stablima ili u izbojima korijenja drveća pa njihovo korijenje većinu vremena ne dolazi u doticaj sa zemljom. U prirodnom staništu na stablima drveća njihovo se korijenje brzo isušuje pogotovo ako ga katkada obasjava sunce, te o toj činjenici treba voditi računa prilikom uzgoja Vaših orhideja. Materijali u koje se sade orhideje nikad ne sadržavaju pravu zemlju već je to mješavina mahovine, kore drveta, korijenja paprati,stiropopora, lišća i sličnih poroznih tvari. Substrat je naziv za mješavinu u koju se sade orhideje. Supstrat možete kupiti u specijaliziranim trgovinama ili ga pripremite sami.
Kao i ostale epifitne biljke, orhideje traže rahlu i vodopropusnu podlogu u koju će se rasaditi. Vodite računa da se Vaše orhideje ponašaju kao ljudi, i nikada se neće dobro osjećati u prevelikim cipelama tj. cvjetnim posudama. Cvjetna posuda mora biti samo za jedan broj veća od stare posude. Nikad ne presađujte (ili razmnožavajte dijeljenjem) orhideje za vrijeme cvjetanja već u periodu mirovanja. U suprotnom, cvjetovi će prebrzo propasti a mladi pupovi se neće ni razviti.

Supstrat

Organske materije potrebne za pripremu supstrata

Za pripravu vlastitog supstrata kod kuće, možete koristiti prirodne materijale kao što je močvarna mahovina, vlaknasti treset, komadići pluta, kora drveća a za bolju propusnost možete dodati i umjetne materijale (stiropor).

Pazite na sastav prirodnih materijala kako ne biste u Vaš stan ili staklenik zajedno sa supstratom unijeli i puževe koji rado napadaju orhideje.
Isto tako pazite da uvijek koristite svježe materijale, jer se zaostali crveni paukovi lako zadržavaju u supstratima te ih korištenjem starih zaraženih supstrata možete lako prenijeti u novu mješavinu.
Prikladna mješavina ima 3 dijela srednje velikih komadića kore, jedan dio grubog pijeska, jedan dio drvenog ugljena jedan dio izmrvljenih suhih listova ili treseta te jedan dio velikih komada kore.

Mješavinu supstrata možete pripremiti i samo od sjeckane kore bora ili jele no morate dodati stiropor kako biste mješavinu napravili rahlom.
U mješavinu možete staviti i drveni ugljen radi prevencije zakiseljavanja supstrata.
Pazite da u pripravi najmanji komadići kore drveta budu veličine zrna graha ili graška, naime sitniji dijelovi bi pokvarili poroznu strukturu supstrata kojeg pripremate.

Biljne supstrate možete pripremati i od lišća. Ukoliko ga upotrebljavate pazite da korjenje vaših biljki ne počne trunuti pod utjecajem truljenja lišća. Bukvino lišće ne trune prebrzo pa ga možete koristiti za razliku od hrastovog lišća koje sadrži visok postotak tanina.

Ipak, najpraktičnije je nabaviti već spremnu mješavinu supstrata koje se pakirane prodaju u vrtnim i prodajnim centrima.

BACK

Glinopor

Ekspandirana pečena glina (glinopor) je materijal koji je nastao industrijskim putem a obilježava ga visoka propusnost i velika sposobnost upijanja vlage. Pošto je hlapiva površina povećana, često se koristi za vlaženje zraka ali ga možete koristiti i kao dodatak supstratu u koji sadite orhideje, stavlja se na dno cvjetne posude. Može ga se uvijek zamijeniti sa krhotinama cigle i crijepa jer mu je glavna zadaća da omogući što veću propusnost (otjecanje vode).

BACK

Stiropor

Pjenasti-ekspandirani polistireni (stiropor) su kemijski neutralni. Taj materijal je izuzetno otporan na utjecaj vode i vodene pare pa stoga što nije topljiv u vodi on i ne upija skoro ništa vode. Nakon što ostane potopljen 28 dana u vodi može upiti maksimalno 4% svoga volumena odnosno samo površinski dio upija vodu. Njegova je uloga da spriječi nabijanje ostalih materijala biljnog podrijetla. BASF je 1945 godine prvi proizveo prvi ekspandirani polistiren pod zaštićenim imenom Styropor® zbog građevinskih potreba za novim tehnologijama tanjih i lakših konstrukcija.

BACK

Vlaknasti treset

Vlaknasti treset je posebna vrsta svijetlog treseta koja je zdrobljena u veće grude koje dobro čuvaju vlaknastu strukturu tog materijala. Njegova je uloga, kao i kod stiropora, izbjegavanje stvaranja kompaktnog supstrata. Ponekad ga možemo naći i u nekim supstratima za orhideje dosta loše kvalitete gdje se koristi gotovo čist.

BACK

Kore

Borova kora se korisiti u stvaranju supstrata tek proteklih dvadesetak godina jer je do tada otpad iz pilana palio. Korištenje usitnjene borove kore ne utjeće negativno na okoliš jer se divlje šume ne diraju. Usitnjena borova kora se kompostira kako bi se dobio prozračni proizvod koji loše zadržava vodu i visoke je kiselosti (pH 4 ili 5). Nekompostirana kora malog promjera (10 do 20 mm) je osnova supstrata za orhideje. Kora lisnatog drveća ne koristi se za pripremu supstrata jer sadrži puno tanina.

BACK

Korijenje paprati

Ovaj prirodni materijal je jedan od najupotrebljavanijih sastojaka za supstrate orhideja. Uglavnom se koristio korijen biljke Polypodiaceae koja je izuzetno vlaknaste i porozne strukture. Paprati polako zamijenjuje borova kora zbog ekonomskih i ekoloških razloga.

BACK

Perlit

Perlit je silicijev dioksid u obliku malih bijelih ili sivih perli koje su jako lagane. Zbog male težine on se koristi kao zamjena za pijesak.
Glavna uloga u supstratu mu je zračenje.

BACK

Priprema supstrata za epifitske orhideje

Za epifitske orhideje koristite borovu koru u obliku iverja veličine 10 do 15 mm, stiropor (ekspandirani polistireni) ili kamenu vunu (kocke veličine jednog centimetra) i korijenje paprati. Bitno je da je mješavina supstrata jako granulasta i filtrirajuća kako bi se korijenje moglo dobro smjestiti. Sobnim orhidejama kao što su Cymbidium i brojne papučaste orhideje možete dodati 10% do 20 % komposta od lišća u originalnu mješavinu.